Vitamin C …

Među vitaminima, jedan od najcjenjenijih je svakako vitamin C, nije samo za prehladu – čuva vid, olakšava mršavljenje, obnavlja kožu, pomaže protiv alergija …

Najpoznatiji među vitaminima važan je za imunološki sustav pa se tradicionalno koristi protiv infekcija i prehlada, no to je samo dio “mozaika“ vitamina C koji sudjeluje u čak 15.000 metaboličkih procesa u ljudskom organizmu.

Svestrani vitamin – poznat i kao aksorbinska kiselina – uključen je u proizvodnju hormona, neurotransmitera i kolagena (vezivnog vlakna koje tkivu daje čvrstoću i gipkost).

Aksorbinska kiselina je snažan antioksidans što znači da štiti stanice od slobodnih radikala,otpadnih produkata metabolizma koji, ako se prekomjerno nakupljaju u tijelu, mogu izazvati brže starenje stanica i nastanak različitih bolesti, uključujući i rak. Primjerice, količina slobodnih radikala može se povećati zbog cigareta, alkohola, nepravilne prehrane, onečišćenog okoliša, prekomjernog izlaganja suncu…

Vitamin C pospješuje apsorpciju željeza i kalcija,važan je za ravnotežu vitamina A, aktivira folnu kiselinu (vitamin B9), obnavlja zalihe vitamina E.
Pomaže protiv alergija tako što potiče razgradnju histamina koji nastaje tijekom alergijske reakcije, a izaziva simptome poput suzenja očiju, svrbeža i oticanja sluznice.
Olakšava mršavljenje jer sudjeluje u proizvodnji karnitina, molekule proteina koja potiče sagorijevanje masti u energiju.
Važan je za dobar vid – visoke koncentracije vitamina C nalaze se u leći oka i suznoj tekućini.

Poznato je da čovjek ne može proizvesti vitamin C pa ga moramo uzimati prehranom. Dovoljne količine najlakše je osigurati svakodnevnom konzumacijom raznovrsnog voća i povrća.

Sinonim za vitamin C su citrusni plodovi (naranđa, limun, mandarina, grejp…) no njime obiluje i bobičasto voće, osobito crni ribiz, borovnica, malina, jagoda. Također i šipak, i trešnja, te niz egzotičnih plodova: kivi, papaja, ananas, mango…
Ne zaboravite povrće – odlični izvori vitamina C su paprika, brokula, cvjetača, kelj, kupus, blitva, rajčica, šparoga, krumpir, celer…
Vitamin C je topljiv u vodi, a osjetljiv je i na zrak i toplinu, pa se transportom i kuhanjem hrane može izgubiti čak 90 posto vitamina C. Najbolje je konzumirati svježe ubrano voće i povrće te ako hranu minimalno termički obrađujete ili pravilno zamrzavate.

Oprezno sa suplementima – Vitamin C se često uzima u obliku suplemenata jer ga tijelo navodno jako dobro podnosi – imamo prirodni “barometar“ koji potiče izlučivanje nepotrebnog viška vitamina C.

Preporučene dnevne količine Ovisno o uzrastu dnevne potrebe vitamina C iznose 36 – 60 mg.
Bez štetnih posljedica može se unositi čak 1000 mg vitamina C na dan, a neki smatraju kako se kod doza većih od 250 mg samo mali dio zadržava u tijelu, a većina izlučuje mokraćom.

Povećane doze vitamina C načelno se preporučuju kod infekcija, prehlada, karijesa i upala desni, oslabljenog imuniteta nakon operacija i ozljeda, bolesti dišnog sustava, artritisa, hemoroida, problematične kože, dijabetesa i alkoholizma, a često se ističe da pušači imaju veće potrebe za vitaminom C.

Ipak, previše vitamina C potiče stvaranje kamenaca u bubrezima.

Prevelike doze vitamina C kod trudnica mogu izazvati suprotni učinak – kod djeteta se nakon rođenja može razviti deficit odnosno manjak tog vitamina!