Bazga se smatra ljekovitom biljkom još iz doba Hipokrata a spada među najstarije i najljekovitije biljke Europe.
Svi dijelovi bazge su ljekoviti, no najčešće se koriste cvjetovi i bobice.
Mladi izboji i listovi beru se u travnju i svibnju. Djeluju kao diuretik, koriste se za čišćenje krvi i liječenje dijabetesa.
Cvjetovi se beru krajem svibnja, samo po sunčanom i suhom vremenu te se malo posuše na suncu. Najčešće se koriste za poticanje znojenja i liječenje bolesti dišnog sustava.
Kora s grana i stabla bazge se bere od veljače do ožujka i od listopada do studenoga. Djeluje kao laksativ, protiv vodene bolesti i kao pomoć kod mršavljenja.
U rujnu se sabiru dozrele bobice bazge. Korisne su kod avitaminoze, neuralgija, zatvora, slabosti, stresa, probavnih tegoba…
Od cvjetova bazge najčešće se priprema sirup, čaj, iscrpina, pa i liker.
Od zrelih bobica se priprema džem, voćni prah, sirup, liker i vino. Od izboja i mladih listova može se pripremati mast ili prah, a od kore čaj.
Zapravo, što god odlučite pripremiti nećete pogriješiti jer je sve blagotvorno i ljekovito.
Ljekovitost bazge
Željezo, natrij, kalij, eterična ulja, tanin, vitamin C, vitamini B i A… neki su od ljekovitih sastojaka prelijepe biljke čija kora i list sadrže alkaloid sambunigirin i purgativne smole. Ne moramo otići u daleku prošlost da bismo saznali kako su još naše bake bazgom liječile gripu, prehladu, virozu, groznicu, začepljenja sinusa…
Dobro su znale za njeno svojstvo izazivanja znojenja koje je, gledajući ajurvedski, iznimno korisno jer pomaže uklanjanju toksina iz tijela te se na taj način, biljnim moćima potpomognut, čovjek lakše oporavlja i izbacuje iz sebe otrovne tvari. Zbog tog joj se svojstva priklonite u početnim stadijima gripe, prehlada ili viroze.
Bazgu povezujemo najviše s bolestima respiratornog sustava. Bronhitis, astma, kašalj, gušenje u prsima, početni stadiji upale pluća, upale i infekcije grla… samo su neke od bolesti i stanja kojima pomaže njena ljekovitost. Koristi se kao biljni lijek za poticanje imunološkog sustava, a kao i većina bobičastih ljekovitih biljaka, izvor je antioksidansa. Bazga je blagi laksativ pa ju je preporučeno uzimati kod crijevnih i probavnih poremećaja, a ugodna je okusa, što posebno cijene djeca. Njena diuretička svojstva gode radu naših bubrega i urinarnog trakta.
Sirup od bazge 1 L:
Mjerilo je da se na litru vode koristi 20 svježih cvjetova koji se moraju dobro oprati nakon čega se potapaju u hladnu vodu te ostave da stoje 24 sata na tamnom i hladnom mjestu.
Nakon toga vodu valja iscijediti i dodati sok jednog limuna te pola kilograma sirovog smeđeg šećera.
Promiješajte i ostavite još 24 sata da stoji te sirup povremeno miješajte dok se šećer ne rastopi.
Nakon još 24 sata sirup procijedite kroz gazu i dobili ste sok od bazge.
Čaj od cvjetova bazge:
3-5 grama suhih cvjetova prelijte s 250 ml (1 šalica) kipuće vode. Ostavite da odstoji 10 – 15 minuta. Ovaj čaj potiče znojenje i učinkovit je kod liječenja viroza, gripa i prehlade. Dobro ga je pomiješati sa malo koprive.
Parna kupka:
Prelijete 1 čajnu žlicu suhog cvijeta bazge i 1 žlicu suhog cvijeta kamilice s 400 ml vruće vode. Pustite da odstoji 10 minuta. Pokrijte se tkaninom, parite i inhalirajte.
Ovaj postupak učinkovit je kod svih respiratornih oboljenja, nakupljene sluzi, sinusnih upala kao i infekcija te upale grla. Povoljno djeluje na kožu te umiruje oči.
Oblozi od listova:
Svježe listove usitnite, omotajte ih gazom i stavljajte kao oblog na bolna mjesta.
Lišće je djelotvorno i kao oblog za hemoroide.
Potencijalne nuspojave:
Svježa biljka je otrovna i ne smije se konzumirati bez kuhanja. Sirove bobice su jestive, no mogu izazvati mučninu i povraćanje.
Zabranjena je trudnicama i dojiljama.
